F1
Kako funkcioniše F1: Vodič o najbržem cirkusu na svijetu
Bez obzira da li ste novi u Formuli 1 ili pokušavate da shvatite pravila za 2026. godinu, evo vodiča koji će vam pomoći da razumijete složenosti ovog elitnog autosporta, najbržeg cirkusa na svijetu.
Ova priča dio je
Formula 1 je najveće, najbogatije i najprestižnije prvenstvo u autosportu na svijetu, koje iz godine u godinu postaje sve veće. Ko su ključni igrači? Jesu li svi bolidi isti? Zar to nije samo obična vožnja u krug? Ovaj vodič za početnike u Formuli 1 će vas voditi od kraja startne rešetke do vrha podijuma.
01
Odjeljak 1: Šta je Formula 1?
Formula 1 je elitno svjetsko prvenstvo u autosportu u kojem se 22 najbolja vozača na svijetu takmiče jedni protiv drugih u utrkama širom svijeta. To je također timski sport u kojem konstruktori razvijaju svoje bolide kako bi zadovoljili određeni skup pravila ili formulu, pri čemu je najbrža mašina često odlučujući faktor. F1 je najveća mjera ekstremnih performansi, inženjerske izvrsnosti i briljantnih inovacija, gdje se standardi performansi ne podižu iz godine u godinu, već iz utrke u utrku.
Max Verstappen pomjera granice
© Getty Images/Red Bull Content Pool
02
Šta čini F1 vrhuncem autosporta?
Neuporediva kombinacija vrhunskog inženjeringa, ekstremnih performansi, elitne ljudske vještine i ogromnih finansijskih ulaganja čini Formulu 1 najvišim nivoom autosporta. Ovdje timovi dizajniraju i proizvode vlastite šasije prema određenom skupu propisa, stvarajući najbrža i najnaprednija vozila na svijetu.
Da bi se izborili za mjesto u F1, vozači moraju razvijati svoje vještine utrkujući se u raznim serijama jednosjeda, pobjeđivati u utrkama i dobro sarađivati sa svojim timovima, od kartinga kao mala djeca, a potom i u F4, Formuli Regional, F3 i F2. Tu rutu i hijerarhiju prvenstava određuje Međunarodna automobilska federacija (Fédération Internationale de l’Automobile - FIA), upravno tijelo za autosport, koje je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća uspostavilo F1 kao elitni nivo utrka.
Koliko god domaća takmičenja poput Indyja u SAD-u i Super Formule u Japanu te međunarodne serije poput WRC-a i WEC-a bila uvjerljiva, ipak u smislu popularnosti, vještine vozača, sportskog duha, tehnologije i vreća novca, F1 ostavlja druga trkačka prvenstva u prašini iza sebe.
03
Koliko je popularna Formula 1?
F1 je najveći autosport na svijetu s više od 20 utrka u sezoni, koje se održavaju na četiri kontinenta. Svjetski šampionat je doživio eksploziju interesa zahvaljujući hit seriji na Netflixu "Drive to Survive", filmu "F1" nagrađenom Oscarom s Bradom Pittom u glavnoj ulozi te proširenju kalendara s više utrka u SAD-u, kao i na Bliskom istoku. Sve te aktivnosti znače da F1 ima oko 827 miliona fanova zaključno s 2025. godinom, što je povećanje od 63 posto u odnosu na 2018. godinu. Publika je također sve mlađa i raznolikija, s 43 posto mlađih od 35 godina i 42 posto žena.
Pogled oko paddocka potvrđuje da je to zaista globalni sport s vozačima, članovima timova i sponzorima koji dolaze iz cijelog svijeta, iako je njegovo srce i dalje u Evropi.
Oko Londona u Velikoj Britaniji naći ćete promotore Formule 1, dok se u Motorsport Valleyju nalaze domovi ekipa Oracle Red Bull Racing, Mercedes, McLaren, Williams, Aston Martin, Alpine i Cadillac. Važno je napomenuti da su Oracle Red Bull Racing, Mercedes, Alpine i Cadillac austrijski, njemački, francuski i američki tim, dok se Ferrari, Racing Bulls (skraćeno od Visa Cash App Racing Bulls Formula One Team ili VCARB) i dobavljač guma Pirelli vežu za Italiju. Audi ima sjedište u Švicarskoj, a Haas se nekako istovremeno nalazi u SAD-u, Velikoj Britaniji i Italiji. Sjedište FIA-e smješteno je u Francuskoj.
Isack Hadjar na utrci za Veliku nagradu Kine
© Getty Images/Red Bull Content Pool
04
Šta Formulu 1 čini tako privlačnom?
F1 dovodi automobilističke utrke do ekstrema, bolidi postižu brzine veće od 370 km/h, ubrzavaju od 0 do 100 km/h za oko 2,3 sekunde i zaustavljaju se gotovo jednako brzo, a vozači iskuse silu do 6,5 G. Nevjerovatne priče se događaju u boksu i vezane su za ljude koji prkose izgledima koristeći svoju domišljatost da bi došli do pobjede, a tu su i priče o srceparajućim neuspjesima. Postoje uzbudljiva rivalstva između vozača, timova pa čak i timskih kolega. F1 je drama na četiri točka, koja se odvija u žaru najuzbudljivijeg autosporta na svijetu.
Najveći vozači u prvenstvu su legende, a među njima su Juan Manuel Fangio, prvi petostruki prvak, Jim Clark, Niki Lauda, Alain Prost, Ayrton Senna, Michael Schumacher, Fernando Alonso, Sebastian Vettel i Lewis Hamilton. Dominantni vozač ove generacije je Max Verstappen, koji se takmiči protiv sjajne grupe šampiona poput Hamiltona, Alonsa i Landa Norrisa te zvijezda u usponu među kojima su Oscar Piastri, Gabriel Bortoleto i Arvid Lindblad.
Ollie Bearman, Esteban Ocon, Max Verstappen, Kimi Antonelli, Sergio Pérez
© Getty Images/Red Bull Content Pool
05
Ko se takmiči u Svjetskom prvenstvu?
F1 ima dva svjetska prvenstva, jedno za vozače i jedno za konstruktore (timove). Postoji 11 timova, svaki s dva vozača, ekipom u boksu spremnom za promjenu guma i obavljanje popravki, plus trkačkim inženjerima vozača i šefom tima koji vodi utrku iz boksa.
Jedini tim koji je bio prisutan u cijeloj F1 historiji je Ferrari, koji se također može pohvaliti s najviše svjetskih titula, a slijede ga McLaren i Williams. Međutim, u posljednje dvije decenije dominirali su Oracle Red Bull Racing i ljuti rival Mercedes.
F1 je također najstarije svjetsko prvenstvo u automobilskim utrkama, a započelo je u Silverstoneu u Velikoj Britaniji 1950. godine. MotoGP je pokrenut godinu dana ranije. Taj prvi kalendar sadržavao je utrke koje i dalje čine jezgro kalendara, a osim Silverstonea, tu su Velika nagrada Italije u Monzi, Velika nagrada Monaca i Velika nagrada Belgije na stazi Spa-Francorchamps.
Mehaničari guraju Arvida Lindblada i njegov bolid do startne linije
© Getty Images/Red Bull Content Pool
06
Odjeljak 2: Šta se događa tokom trkačkih vikenda Formule 1?
Klasični format Velike nagrade sastoji se od tri 60-minutne sesije (slobodni treninzi), dvije u petak i jedne u subotu ujutro, gdje je staza otvorena za vozače kako bi fino podesili postavke bolida. U subotu poslijepodne su kvalifikacije (Quali), koje određuju startni redoslijed za utrku u nedjelju.
Čim se kvalifikacije završe, bolidi se zaključavaju u zatvorenom parkiralištu i na njima se ne može raditi do same utrke u nedjelju poslijepodne. Utrka je osmišljena da traje oko 90 minuta, ali ne više od dva sata. Minimalna udaljenost koju bolidi trebaju preći je 305 km, tako da broj krugova varira ovisno o dužini staze.
Postoji i šest specijalnih rundi koje uključuju Sprint utrku, što znači više akcije i manje testiranja. Sprint je dug 100 km i traje oko 30 minuta, bez obaveznih zaustavljanja u boksu, s ciljem da se potakne uzbudljivija utrka. Tokom Sprint vikenda vozači imaju jedan slobodan trening u petak ujutro, a zatim slijede Sprint kvalifikacije. Sprint utrka se vozi u subotu, a nakon nje na red dolaze kvalifikacije za nedjeljnu Veliku nagradu.
07
Šta se još događa tokom trkačkog vikenda?
Između F1 sesija, na stazi se voze sesije juniorskih kategorija kao što su F2, F3 i F1 Academy, u kojima učestvuju i zvijezde u usponu iz Red Bull Junior Teama. U međuvremenu, vozači i seniorsko osoblje tima razgovaraju s medijima tokom cijelog vikenda. Izvan staze, u srijedu i četvrtak, dok timovi postavljaju garaže i kampere, vozači su uključeni u razne aktivnosti poput susreta s fanovima i sponzorima te pojavljivanja u lokalnim medijima.
08
Odjeljak 3: Kako funkcioniše Svjetsko prvenstvo Formule 1?
Kalendar Formule 1 sastoji se od više od 20 rundi, od kojih svaka sadrži jedinstvenu Veliku nagradu (Grand Prix), 90-minutnu utrku koja se održava na namjenski izgrađenoj stazi ili uličnoj stazi. Svaka od njih testira drugačiji aspekt performansi, a pobjeda u F1 utrci je vrhunac karijere za vozača. U igri su dva svjetska prvenstva, prvenstvo vozača i prvenstvo konstruktora, a bodovi se osvajaju plasmanom među top 10 na Velikoj nagradi ili među top 8 u Sprintu. To su jedini bodovi koji su dostupni, jer vozači ne dobijaju ništa za pole position i najbrži krug.
09
Sistem bodovanja u Formuli 1
Pozicija
Velika nagrada (bodovi)
Sprint (bodovi)
1.
25
8
2.
18
7
3.
15
6
4.
12
5
5.
10
4
6.
8
3
7.
6
2
8.
4
1
9.
2
10.
1
Max Verstappen je četverostruki svjetski prvak Formule 1
© Getty Images/Red Bull Content Pool
10
Šta je Svjetsko prvenstvo vozača?
Svjetsko prvenstvo vozača je oličenje romantike Formule 1, a vozači su glavni akteri. Vožnja F1 bolidom pri najvećoj brzini kroz uske ulice, dok se vozač bori za poziciju s još 21 vozačem, zahtijeva vještinu i mentalni fokus kako bi se izbjegao sudar.
Iako su nivoi sigurnosti svjetlosnim godinama ispred onoga gdje je sport bio u svojim ranim decenijama, utrke su i dalje nevjerovatno opasne jer vozači jure brzinom većom od 300 km/h. Najmanja greška može uzrokovati da bolidi snažno udare u barijere, a vozači riskiraju povrede i još gore od toga u svakom krugu.
Međutim, postati F1 vozač također znači trenutnu svjetsku slavu. Od svog debija u Formuli 1 2015. godine, Maxa Verstappena širom svijeta prati "Narandžasta armija", odana baza navijača koja puni tribine, posebno na Velikoj nagradi Belgije i Austrije. Franco Colapinto je izazvao procvat Formule 1 u Argentini od svog debija 2024. godine, što ga je katapultiralo do statusa zvijezde u njegovoj domovini, odmah iza nogometne legende Lionela Messija.
Nagrade su ogromne. Ulazak F1 dolazi tek nakon godina kartinga, što je "skup sport", ali početna plata za nove F1 vozače je oko 5 miliona eura, uz bonuse za osvojene bodove. Taj novac se može uvećati sponzorstvima i promocijama.
Osvajanje bodova će vozačima donijeti bonuse i podići ih na ljestvici poretka u prvenstvu. Visoki plasmani će im također napuniti bankovniđe račune i vitrine s trofejima. Tu je i prestiž, jer je samo 116 vozača upisalo pobjede u historiji Formule 1, a samo 35 ih je stiglo do titule prvaka. To su istinske legende sporta, ali i globalne superzvijezde koje prevazilaze Formulu 1.
F1 bolidi prije početka utrke u Kini
© Getty Images/Red Bull Content Pool
11
Šta je Svjetsko prvenstvo konstruktora?
Dok borba za vozačku titulu nosi glamur, konstruktorska je vjerovatno važnija jer određuje iznos novčanih nagrada koje timovi zarade na kraju sezone. Tačan iznos novca koji je na raspolaganju nije poznat svake sezone, ali kao opće pravilo, ako je ukupni nagradni fond 850 miliona eura, pobjednički konstruktor će osvojiti između 120 i 140 miliona eura. Novčane nagrade se dodjeljuju svim timovima, a kao jedini koji je uvijek bio prisutan u prvenstvu, Ferrari uvijek dobija proporcionalno više. Novac može napraviti ogromnu razliku za timove koji očajnički žele završiti na što boljoj poziciji.
12
Koliko traje sezona?
Sezona Formule 1 traje devet mjeseci, od prve utrke početkom marta do posljednje sredinom decembra. Međutim, s obzirom na to da predsezonska testiranja počinju u februaru, F1 predstavlja cjelogodišnju utrku van staze za dizajniranje i usavršavanje najboljeg bolida. Rezultati se mogu vidjeti na stazi kako se bolidi poboljšavaju, a vozači koji su možda startali znatno niže u poretku, napredovat će na tabeli prvenstva.
Akcija se odvija na mješavini namjenski izgrađenih trkaćih staza i privremenih uličnih staza, koje testiraju različite aspekte vještine vozača i dizajna bolida. Postoje neki izuzeci poput apsolutne brzine u Monzi i Džedi, fizičke izdržljivosti u Singapuru ili visokog trošenja guma u Bahreinu i Barceloni, ali svaka staza ima jedinstvene karakteristike koje predstavljaju test za vozače i timove.
Lando Norris, Oscar Piastri, Max Verstappen i Isack Hadjar
© Getty Images/Red Bull Content Pool
13
Odjeljak 4: Timovi i vozači
Postoji 11 timova u Formuli 1, a svaki ima dva vozača. Uloga vozača je da iz bolida izvlače maksimalne performanse u svakoj sesiji u potrazi za bodovima i trofejima. Njihove precizne povratne informacije ključne su za pomoć timu u razvoju šasije tokom testiranja, a zatim tokom sezone da savršeno podese bolid za utrke. To uključuje ugao krila na šasiji, podešavanje kočnica, izbor guma i pritiska u gumama, što sve utiče na brzinu i upravljanje bolidom. Oni također imaju riječ u određivanju strategije utrke. Tokom Velike nagrade, njihov trkaći inženjer će im pomoći da znaju kada trebaju "maksimalno pritisnuti", kada pokušati preticati, kada je najbolje vrijeme za ulazak u boks i kada treba sačuvati gume ili zadržati poziciju.
Da bi se utrkivali u Formuli 1, vozači moraju biti vrhunski spremni i izuzetno vješti, ali i veoma inteligentni. Moraju se fokusirati na akciju, a istovremeno brzo obrađivati ogromne količine informacija kako bi bolid održali na granici te istovremeno kontrolisati brojne postavke putem upravljača i jasno komunicirati sa timom.
Moraju biti izvrsni timski igrači sa samodisciplinom da brinu o sebi te posjedovati vještine za međuljudske odnose kako bi upravljali sezonom. Nade tima sačinjenog od više hiljada ljudi plus investicije sponzora su na njihovim ramenima, a skoro milijarda fanova ih gleda, tako da "nema pritiska". Također su itekako svjesni da je njihovo mjesto nesigurno, jer svaki vozač koji ne ispunjava očekivanja, ubrzo prepušta svoje mjesto nekom drugom.
Tehnički direktor Red Bull Racinga Pierre Waché
© Getty Images/Red Bull Content Pool
14
Kako timovi funkcionišu?
Konstruktorska titula je primarni fokus timova, a pored pružanja najbolje šasije vozačima, njihov zadatak je da napuste stazu s maksimalnim brojem bodova i dva neoštećena bolida spremna za novu utrku.
Timovi su odgovorni za dizajniranje šasije od temelja. Ona mora savršeno funkcionisati s motorom (pogonskim sklopom) i gumama, koje Pirelli obezbjeđuje svim timovima. Tokom sezone nastavljaju usavršavati dizajn u potrazi za postizanjem veće brzine i boljih performansi. Taj rad se obavlja u fabrici i u garažama te mora biti u okviru strogo ograničenog budžeta.
Prvi zadatak F1 vozača je da pobijedi svog timskog kolegu, ali zbog takmičenja u oba prvenstva i održavanja efikasnih radnih odnosa, timovi imaju drugačiji pristup upravljanju svojim vozačima. Neki se odlučuju za opciju "vozač broj 1 i vozač broj 2". Ekstreman primjer bio je slučaj Michaela Schumachera u Ferrariju. Schumi je bio najveći vozač svoje generacije, osigurao je ne samo da ima najbolji bolid i najbolje inženjere, već je i svoje timske kolege (Eddie Irvine, Rubens Barrichello i Felipe Massa) ugovorno obavezao da podrže njegovu borbu za titulu.
Ipak, većina timova dozvoljava vozačima da se i međusobno utrkuju, obično dok se jasno ne pokaže ko je brži i ko ima veće šanse za osvajanje titule. Sudar s timskim kolegom je "kardinalni grijeh" u F1, dijelom zbog utjecaja na moral, a dijelom zato što je popravak bolida nakon sudara toliko skup da može umanjiti budžet tima i uticati na borbu za titulu.
15
Ko proizvodi motore?
Iako svaki tim proizvodi vlastite šasije, ne razvijaju svi vlastite motore. To je zato što je tehnologija motora skupa i kompleksna, a kupovinom gotovog motora timovi mogu izbjeći neprospavane noći. Red Bull Racing, McLaren i Williams su osvojili više svjetskih prvenstava kao timovi koji su kupovali motore.
Međutim, postoje i prednosti razvoja vlastite pogonske jedinice (PU), jer je cijeli proces dizajniranja usklađen. Timovi za šasiju i pogonsku jedinicu blisko sarađuju kako bi osigurali da se cijeli paket savršeno uklapa. Ferrari je oduvijek proizvodio vlastite motore, kao i Mercedes. Zapravo, njemačka marka je dobavljač pogonskih jedinica u F1 duže nego što je bila konstruktor. Godine 2026. Audi se pridružio redu proizvođača pogonskih jedinica, a Cadillac namjerava početi s proizvodnjom vlastitih do 2029. godine. U međuvremenu, Honda ekskluzivno snabdijeva Aston Martin svojim motorima.
Red Bull je također osnovao Red Bull Powertrains kako bi isporučivao motore Oracle Red Bull Racingu i Visa Cash App RB F1 Teamu, u partnerstvu s automobilskim gigantom Fordom. To je ogroman i ambiciozan poduhvat za tim, ali onaj koji mu daje kontrolu nad snabdijevanjem pogonskim jedinicama i svojom sudbinom.
16
Ko su ključni ljudi u timovima i šta rade?
Timovi na svaku utrku dovode elitnu grupu ljudi, zajedno s dva vozača utrka, ekipom iz boksa spremnom za promjenu guma i obavljanje popravki tokom utrke, plus trkačkim inženjerima vozača, šefom tima i drugim višim osobljem koje vodi utrku iz boksa. U garaži i kamperu su također važne osobe poput stratega utrka, fizioterapeuta i ostalog pomoćnog osoblja.
Šef tima: U nogometnom smislu, on je menadžer, glavni trener, onaj koji upravlja operacijama sa strane ili iz boksa u terminologiji Formule 1. Šef tima je često i lice koje predstavlja tim u medijima. Od borbenog do ljubaznog, svaki ima svoj pristup donošenju ključnih odluka koje vode tim do podijuma.
Tehnički direktor: Obično je drugi čovjek tima. Odgovoran je za dizajn šasije i svih njenih komponenti, a podržava ga tim inženjera i aerodinamičara koji pomažu u oblikovanju bolida tokom sezone. Proizvođači motora poput Red Bull Powertrainsa također imaju zasebnog tehničkog direktora zaduženog za proizvodnju pogonskih jedinica.
Sportski direktor: Upravlja svim operacijama na stazi, usklađenošću s propisima i vezom s FIA-om, On djeluje kao most između uprave tima i operativnog osoblja, nadzire performanse ekipe u boksovima, tumači tehnička pravila, bavi se sportskim pitanjima tokom utrke i upravlja logistikom osoblja tokom trkačkih vikenda.
Šef trkaćeg inženjeringa: Vodeći tehnički dio utrke, šef trkaćeg inženjeringa donosi odluke o zaustavljanjima u boksu te sarađuje s 20 mehaničara i inženjera koji čine tim u boksu. Uz pomoć šefova odjela kao što su stratezi, mehaničari i analitičari podataka, on određuje strategiju utrke za tim i vozače te osigurava njeno provođenje.
Trkaći inženjer: Trkaći inženjer blisko sarađuje sa svojim vozačem, stvarajući blisku vezu i preuzimajući odgovornost za upravljanje utrkom iz boksa. On se bavi komunikacijom između boksa i vozača te blisko sarađuje s vozačem kako bi optimalno pripremili bolid za svaku utrku.
Strateg: Dok radi s timom na stazi i u fabrici, uloga stratega je da osmisli pobjedničke strategije za Veliku nagradu, uključujući strategiju guma. On blisko surađuje s timom fabričkog simulatora, kako bi prošli kroz alternativne scenarije i postavke te pronašli savršen pristup utrci.
Rezervni vozač Red Bull Racinga Yuki Tsunoda
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Rezervni vozač: Rezervni vozač provodi značajan dio Velike nagrade u simulatoru testirajući različite strategije utrke i podešavanja automobila, oponašajući stilove vožnje svakog vozača i radeći do kasno u noć. U subotu obično leti na utrku spreman da bude u garaži u slučaju potrebe da zamijeni nekog od glavnih vozača u nedjelju. Iz trenutne startne postave, Liam Lawson i Ollie Bearman su debitovali u F1 impresivnim nastupima kao zamjene za povrijeđenog ili bolesnog vozača, prije nego što su dobili stalno mjesto u Formuli 1.
Cijelu operaciju podržava prošireni tim u fabrici, koji izvodi simulacije kako bi testirao različite postavke šasije i scenarije utrke te razvijao nove dijelove za bolid.
17
Ko su vozači u sezoni Formule 1 za 2026. godinu?
Tim
Vozač
Vozač
Bolid
Pogonska jedinica
McLaren
Lando Norris
Oscar Piastri
MCL40
Mercedes
Mercedes
George Russell
Kimi Antonelli
W17
Mercedes
Oracle-Red Bull Racing
Max Verstappen
Isack Hadjar
RB22
Red Bull Ford
Ferrari
Charles Leclerc
Lewis Hamilton
SF-26
Ferrari
Williams
Carlos Sainz
Alex Albon
FW48
Mercedes
Visa Cash App RB F1 Team
Liam Lawson
Arvid Lindblad
VCARB 03
Red Bull Ford
Aston Martin
Fernando Alonso
Lance Stroll
AMR26
Mercedes
Haas
Esteban Ocon
Oliver Bearman
VF-26
Ferrari
Audi
Nico Hülkenberg
Gabriel Bortoleto
R26
Audi
Alpine
Pierre Gasly
Franco Colapinto
A526
Mercedes
Cadillac
Sergio Pérez
Valtteri Bottas
MAC-26
Ferrari
18
Odjeljak 5: Kako funkcionišu bolidi Formule 1?
Bolidi Formule 1 koriste najsavremenije hibridne pogonske sisteme i aerodinamiku kako bi dostigli impresivne brzine i ostvarili rekordna vremena kruga.
Pogonske jedinice
Hibridni motor razvija oko 1.000 KS iz dva izvora snage u omjeru 50/50, odnosno motora s unutrašnjim sagorijevanjem (SUS) i MGU-K jedinice koja prozivodi električnu energiju iz kinetičke energije. SUS je zapravo 1,6-litarski V6 motor s turbopunjačem, koji radi na 100 posto održiva goriva. Ne razlikuje se radikalno od motora predstavljenih 2014. godine, koji su već najefikasniji u potrošnji goriva na svijetu.
Pričvršćen na zamajac, MGU-K prikuplja kinetičku energiju kočenja i praznog hoda motora. Od 2026. godine, ova komponenta se koristi za proizvodnju polovine ukupne snage, koja se može upotrijebiti kao boost za pomoć vozačima u preticanju i odbrani od napada. Vozači i konstruktori koji mogu najbolje iskoristiti ovu tehnologiju, dominirat će u prvenstvima.
Ovi elementi moraju biti izrađeni da traju, jer postoje ograničenja u broju dozvoljenih komponenti. Vozač dobija četiri SUS motora i turbopunjača, tri MGU-K jedinice, baterije i upravljačke elektronike te četiri seta izduvnih sistema za cijelu sezonu u 2026. godini. Ako prekorače taj broj, dobit će kaznu oduzimanja mjesta na startnoj rešetki. U 2027. godini pravila će biti još strožija sa samo tri SUS motora i turbopunjača, dvije MGU-K jedinice, baterije i upravljačke elektronike te tri seta izduvnih sistema.
Aerodinamika
Sa svojim velikim krilima naprijed i nazad, šasije F1 bolida koriste aerodinamiku za stvaranje prianjanja, usmjeravajući zrak kako bi se karoserija bolida "pritisnula" prema dolje na stazu, što omogućava bolidu brže skretanje. Efekti mogu biti dramatični, poput bolida s efektom tla iz osamdesetih i ranih 2020-ih, koji su "gurali" zrak ispod sebe, čineći da izgleda kao da se kreću po šinama. Ali aerodinamika također stvara val "prljavog" zraka iza njih, što ostalim bolidima otežava da ih blisko prate, a to uzrokuje veće trošenje guma i otežava preticanje. Kako bi se potaknule neizvjesnije utrke, pravila Formule 1 često uklanjaju aero elemente, a od 2026. godine efekt tla više ne postoji jer su uvedeni jednostavniji dizajni šasija.
Sada su tu aktivna prednja i zadnja krila, koja se otvaraju i zatvaraju. Kada su zatvorena, više zraka se gura na šasiju, osiguravajući silu potiska kroz krivine, a kada su otvorena, zrak glatko prolazi preko bolida, smanjujući otpor i povećavajući brzinu pravolinijske vožnje.
Gume
Umjesto da proizvode izdržljive gume koje mogu trajati tokom cijele utrke, proizvođači dizajniraju pneumatike tako da pružaju vrhunske performanse unutar uskog vremenskog okvira, prije nego što degradiraju i prisile vozače da uđu u boks na zamjenu. Pirelli proizvodi ukupno šest smjesa za utrke u suhim uvjetima (slick), plus dvije gume u slučaju kiše, a to su srednje (intermediate) i gume za kišu (wet).
Samo tri od šest smjesa su dostupne tokom Velike nagrade, mekana, srednja i tvrda, kako bi se stvorile različite strategije zaustavljanja u boksu. Prema pravilu, što je guma mekša, to je bolid brži, ali je vijek trajanja te gume kraći, iako površina staze i temperatura također utječu na performanse i degradaciju gume.
Upravljač
Moderni upravljač F1 bolida je složen, posebno izrađen kontrolni centar s više od 25 dugmadi, rotirajućih kontrola i lopaticama za promjenu stepena prijenosa, što vozačima omogućava podešavanje postavki pogonske jedinice, uključujući korištenje kinetičke energije, promjenu balansa kočnica, podešavanje diferencijala i položaja prednjeg i stražnjeg krila. Tu je i limiter brzine koji se aktivira u boksu, dugme za pojačanje korištenja električne energije i drugo. Povezan je i s radiom, koji vozačima omogućava da razgovaraju sa svojim timom u boksu.
Simulator u fabrici se koristi za testiranje postavki i strategija
© Getty Images/Red Bull Content Pool
19
Odjeljak 6: Strategija i taktika utrke
Formula 1 je više od pukog držanja desne noge na papučici gasa. Na stazi se nalazi još 21 bolid, a prava strategija može pomoći na putu do pobjede. Biti na pravim gumama i ući u boks u optimalno vrijeme, također može napraviti ključnu razliku u konačnim rezultatima utrke. Performanse bolida se također mijenjaju zbog guma, temperature staze i količine goriva u bolidu. Na nekim stazama je teže preticati, tako da npr. u Monacu, Suzuki i Mađarskoj dobar vozač može braniti poziciju na stazi i pobijediti čak i u sporijem bolidu. Timovi obično imaju nekoliko strategija s planom A i B kako bi reagovali na okolnosti. Evo nekih tipičnih strateških izbora koji se mogu primijeniti na utrci Formule 1.
20
Upravljanje gorivom i energijom
Gorivo je teško, što bolid čini sporijim, tako da je efikasan motor bolji od snažnijeg kojem je potrebno više goriva. Slično tome, vozač koji je "blaži na gasu" i troši manje goriva, može postići bolje performanse od vozača s "teškom nogom". Trkački izraz "sporije je brže" odnosi se na umjetnost sporijeg i preciznijeg ulaska u krivinu kako bi se omogućilo bolje i duže ubrzanje na izlasku, što u konačnici dovodi do bržih vremena kruga. Manje opterećenje bolida također produžava vijek trajanja guma i kočnica te maksimizira energiju bolida. MGU-K također prikuplja energiju u svakom krugu, puneći bateriju bolida kako bi vozačima dao dodatnu snagu za odbranu, napad ili poboljšanje ukupnog vremena kruga, a sve se aktivira dugmetom Boost.
Od 2026. godine, Overtake Mode je zamijenio nekadašnji DRS (Drag Reduction System) kao glavnu pomoć pri preticanju u Formuli 1. Baš kao i kod DRS-a, vozači moraju biti unutar jedne sekunde od bolida ispred na tački detekcije da bi aktivirali Overtake Mode. Nakon aktiviranja, vozač dobija naglo povećanje snage, koje mu pomaže u preticanju.
Liam Lawson iz Racing Bullsa tokom zaustavljanja u boksu
© LAT Images/Red Bull Content Pool
21
Strategija za gume i zaustavljanje u boksu
Strategija zaustavljanja u boksu: Svaki bolid mora barem jednom tokom utrke ući u boks, a po suhom vremenu koristiti dvije od tri vrste slick guma. Međutim, nekoliko stintova na bržoj gumi može biti brže nego čuvanje gume tokom dva duža stinta. Stratezi uzimaju u obzir brojne faktore, uključujući trajanje ulaska u boks, prilikom određivanja najbržeg vremena utrke te često ciljaju na ulazak u boks kada imaju "čist zrak" (bez prometa) kako bi maksimizirali performanse.
Jedno zaustavljanje u boksu: Kod tipične strategije jednog zaustavljanja u boksu, vozač će krenuti s gumom srednje tvrdoće kako bi bio brz na startu, a zatim će preći na tvrdu gumu i utrkivati se do cilja.
Dva zaustavljanja u boksu: Zaustavljanja u boksu koštaju dosta vremena, ali to se može nadoknaditi korištenjem bržih guma, na primjer meka - srednja - tvrda ili srednja- tvrda - tvrda. U slučaju agresivnije strategije, guma će se brže istrošiti, ali će prosječna vremena biti niža tokom utrke, uz korištenje brze meke gume kada je bolid napunjen gorivom i vožnju do kraja na tvrđoj gumi kada je bolid najlakši.
Undercut: Postoji više načina za preticanje, jer se može izvesti na stazi ili kroz boks. Undercut uključuje ulazak u boks prije rivala, i u idealnom scenariju ponovno uključivanje u akciju na dijelu staze na kojem nema drugih vozača. Vozači iskorištavaju svježu gumu i čist zrak kako bi vozili nekoliko veoma brzih krugova u nadi da će, kada njihov rival uđe u boks i ponovo se pridruži utrci, biti ispred njega.
Overcut: Ostanak na stazi duže od rivala dodatno troši gume prije ulaska u boks, ali također znači povratak stazu sa svježim gumama kada je bolid lakši i brži, s tim da je preostaje manje krugova do kraja utrke.
Safety car (SC): Nezgoda i krhotine na stazi mogu uzrokovati intervenciju safety cara, a u tom periodu nema preticanja, bolidi usporavaju i redaju se iza njega. To može potrajati nekoliko krugova i omogućava redarima utrke da sigurno očiste stazu od krhotina, prije nego što se safety car vrati u boks i utrka nastavi.
Virtuelni safety car (VSC): VSC znači da je utrka neutralizirana i bolidi moraju usporiti, ali safety car fizički ne napušta boks. Ovo omogućava rješavanje manjih problema uz manje ometanje utrke. Timovi često pozivaju svoje vozače u boks tokom perioda SC-a i VSC-a, jer gube manje vremena nego što bi to izgubili tokom utrke.
22
Odjeljak 7: Kalendar Formule 1
Sezonu Formule 1 ove godine čine 22 utrke, a promotori planiraju dodati još u narednim godinama, plus mnogo više Sprintova. Kako se kalendar povećavao iz sezone u sezonu, F1 je uvela više vezanih utrka, odnosno dvije pa čak i tri vezane utrke, što opterećuje resurse timova i izdržljivost osoblja.
F1 bolidi najbolje funkcionišu na glatkim, suhim površinama i u toplim uvjetima, tako da je raspored napravljen uzimajući u obzir vremenske prilike. Prvenstvo počinje i završava utrkama tokom ljeta na južnoj hemisferi u Australiji i Brazilu i uglavnom se drži toplijih klima, vješto izbjegavajući pustinjsku vrućinu Bliskog istoka održavanjem noćnih utrka i dnevnih/noćnih utrka u proljeće te kasnu jesen.
Nakon odlaska na Floridu, takmičenje se seli na sjever prema Evropi u potrazi za povoljnim vremenskim prilikama za klasične utrke poput Monaca, Austrije i Velike Britanije. Ali to ne funkcioniše uvijek. Staza Spa-Francorchamps, dom Velike nagrade Belgije, izgrađena je u brdima Ardena, koja, iako tehnički nisu kišna šuma, mogla bi to biti.
Ljetni kalendar nije isključivo u Evropi, isprekidan je posjetama Sjevernoj Americi (Montreal) i Aziji (Baku). Velika nagrada Italije u Monzi obično je posljednja evropska utrka u godini, prije nego što se takmičenje vrati u južnu Aziju u Singapur i na niz utrka u Americi uključujući Austin, Meksiko, São Paolo i Las Vegas (ironično, često najhladnija utrka u godini), prije povratka na Bliski istok i "obračuna" sa zalazećim suncem na Velikoj nagradi Abu Dhabija.
Pit lane u kojem se nalaze timske garaže, s paddockom iza
© Getty Images/Red Bull Content Pool
23
Odjeljak 8: Ključna terminologija Formule 1
- Active aero – podesiva prednja i stražnja krila koja mijenjaju ugao u zavisnosti od pozicije na stazi; zatvorena su za prianjanje u krivinama, a otvorena za brzinu na pravcima.
- Backmarker – sporiji bolid koji će vjerovatno biti preteknut za krug od vodećih.
- Blistering – oštećenje guma uzrokovano pregrijavanjem, kada se na gumi pojavljuju mjehurići i počinje se raspadati.
- Boost – novitet od 2026. godine, opcija koja vozačima omogućava korištenje dodatne električne snage bilo gdje na stazi (ako ima energije).
- Boots – žargonski izraz za gume.
- Bottoming – kada donji dio bolida udara o površinu staze.
- Box – timski izraz na radiju za odlazak u boks ("Box! Box!"), potiče od njemačkog izraza "boxenstopp".
- Brake bias – podešavanje raspodjele sile kočenja između točkova.
- Chicane/šikana – niz uskih krivina dizajniran da uspori bolide.
- Clean air/čisti zrak – neometan protok zraka koji omogućava optimalne aerodinamičke performanse.
- Clipping – kada sistem upravljanja motorom preusmjeri svu električnu energiju na punjenje baterije, zbog čega bolid usporava i ponaša se nestabilno.
- Deg – skraćeno od "degradacija", postepeni gubitak performansi guma tokom vremena.
- Dirty air/prljavi zrak – turbulentan zrak iza bolida koji smanjuje potisak za bolid iza.
- Downforce/sila potiska – aerodinamička sila koja pritišće bolid uz stazu i povećava prianjanje.
- Drag – otpor zraka koji usporava bolid.
- ERS (Energy Recovery System) – sistem koji prikuplja i ponovo koristi energiju za dodatnu snagu.
- Falling off the cliff – kada performanse guma naglo drastično opadnu.
- Hot lap/flying lap – brzi krug za postavljanje najboljeg vremena u kvalifikacijama ili na treningu.
- Flat spot – istrošeni dio gume nastao blokiranjem kočnica/točkova.
- Grand Chelem (Grand Slam) – znači kada vozač osvoji pole position, upiše najbrži krug, vodi u svakom krugu i pobijedi na utrci.
- Green flag/zelena zastava – signal da je staza slobodna za utrkivanje.
- Grid penalty – kazna pomjeranja na startu zbog kršenja pravila, obično 5 ili 10 mjesta, a teži prekršaji znače start sa začelja.
- Halo – zaštitna struktura oko kokpita koja štiti glavu vozača.
- HANS device – sistem zaštite glave i vrata pri sudarima.
- Installation lap – krug za provjeru sistema bolida pri prvom izlasku na stazu.
- Lift and coast – tehnika ranog puštanja gasa radi štednje goriva ili guma.
- Lid – žargonski izraz za kacigu.
- Managing the gap – kontrolisanje tempa kako bi vozač ostao ispred rivala bez pretjeranog trošenja guma ili opreme.
- Marbles – komadići gume koji ostaju na stazi i smanjuju prianjanje ako se pređe preko njih.
- Overcut – ostajanje duže na stazi prije odlaska u boks kako bi se dobilo vrijeme u čistom zraku.
- Undercut – raniji odlazak u boks kako bi se dobilo vrijeme na svježim gumama.
- Oversteer/preupravljanje– gubitak prianjanja zadnjih guma, zbog čega stražnji dio bolida “bježi”.
- Understeer/podupravljanje - prednje gume gube prianjanje, bolid ne skreće dovoljno i “širi” putanju u zavoju
- Overtake Mode – nova opcija koja zamjenjuje DRS i daje dodatnu energiju kada je vozač unutar jedne sekunde iza drugog bolida.
- Paddock – ograničeni prostor iza boksova za timove i osoblje.
- Parc fermé – zatvoreni prostor gdje se bolidi čuvaju prije utrke nakon kvalifikacija.
- Pit lane/pits – zona gdje bolidi staju radi promjene guma i popravki.
- Pit stop – zaustavljanje tokom utrke radi promjene guma ili popravki.
- Pit wall – dio uz stazu nasuprot garaža odakle tim upravlja strategijom utrke.
- Plank (Skid block) – drvena ploča ispod bolida koja ograničava visinu; preveliko trošenje rezultira diskvalifikacijom.
- Pole position/Pole sitter – prvo mjesto na startu utrke osvojeno u kvalifikacijama.
- Power unit (PU)/pogonska jedinica – hibridni sistem koji kombinuje motor i sisteme za povrat energije.
- Qualifying/kvalifikacije – sesija koja određuje startni poredak za utrku.
- Racecraft – vještina vozača u preticanju, odbrani i upravljanju utrkom.
- Recharge mode – režim za prikupljanje energije za kasnije korištenje.
- Red flag/crvena zastava – prekid sesije zbog opasnosti ili loših uslova.
- Safety car – vozilo koje izlazi na stazu da uspori bolide i kontroliše poredak tokom incidenata.
- Sidepod – dio karoserije koji sadrži sisteme za hlađenje sa strane bolida.
- Slicks – gume za suho bez šara,za maksimalno prianjanje.
- Super clipping – punjenje baterije kinetičkom energijom bez puštanja gasa ili kočenja.
Više o Formuli 1
Ova priča dio je
