F1
Kako vremenski uslovi utiču na timove i vozače u Formuli 1?
S obzirom da se očekuje da će utrka za Veliku nagradu Austrije biti vožena uslovima toplotnog vala, evo šta timovi poput Oracle Red Bull Racing rade kako bi se pripremili za vremenske prilike.
Karavan Formule 1 stiže u Austriju usred toplotnog vala, timovi se pripremaju za jednu od najnepredvidivijih varijabli u sportu, a to je vrijeme. Temperatura, vlažnost i vjetar mogu imati dramatičan uticaj na trošenje guma pa timovi koriste sve, od naprednih meteoroloških alata uključujući satelite i radare na stazi, do jednostavnog gledanja kroz prozor. U 2026. godini Formuli 1 prijeti rizik od oluja s grmljavinom (Miami), ekstremne vlažnosti (Singapur), vrućine (Katar), kiše (Silverstone, Spa i Kanada) i još mnogo toga.
Ključno je da vozači i timovi budu spremni za bilo kakav tip (ne)vremena koji ih može dočekati. Evo detaljnijeg pogleda na to kako vrijeme oblikuje svaki aspekt Formule 1.
01
Toplo i suho
F1 bolid je dizajniran da ide veoma brzo na pravcu i kroz zavoje, a to postiže korištenjem guma koje stvaraju mehanički i aerodinamički grip (prianjanje) kako bi se snaga motora prenijela na stazu i "gurala" bolid naprijed. Pogled na kalendar pokazuje da su najbolji uslovi upravo u toplim i suhim ljetnim danima.
Zbog toga sezona počinje na Bliskom istoku u martu, prije nego što postane previše vruće, zatim F1 karavan putuje u Australiju, Kinu i Japan, provodi ljeto u Evropi, a onda se seli u Amerike u oktobru i novembru prije povratka na Bliski istok zimi.
F1 bolidi su dizajnirani za utrku na glatkoj, čistoj površini
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Optimalna podloga za F1 bolid je glatka, moderna staza kao što su Sakhir, Circuit of the Americas i austrijski Red Bull Ring. Ali neobično vrijeme je veliki nepoznati faktor i tada stvari postaju nepredvidive i uzbudljive.
02
Vruće i hladno
Tamni oblaci iznad Red Bull Ringa
© Getty Images/Red Bull Content Pool
U historiji Formule 1 temperature tokom trkačkih vikenda kretale su se od 5 do 42,5 stepeni, a pravilo je da, što je dan topliji, to je manje prianjanje na stazi. To je zato što su F1 gume već zagrijane kada se stave na bolid i dodatno se griju tokom vožnje pa kada je i površina staze jako vruća, gume se mogu pregrijati i brže se trošiti.
F1 bolidi uglavnom koriste slick gume, odnosno glatke gume koje pružaju maksimalan kontakt sa stazom, ali i one moraju biti dovedene na optimalnu radnu temperaturu od oko 100 stepeni, gdje se guma omekša i bolje prianja za asfalt. Proizvođač guma Pirelli isporučuje gume za svaku utrku u različitim smjesama od mekih do tvrdih, prilagođenih površini i očekivanoj temperaturi. Postoji šest tipova guma, od najtvrđe C0 do najmekše C5, a sve imaju ograničen vijek trajanja, što znači da timovi moraju ići u boks da iskoriste dodijeljene gume.
Ako je hladno, gume traju duže, ali ne pružaju najbolje performanse, dok pri velikoj vrućini brže degradiraju, što može prisiliti vozača na dodatni odlazak u boks. Na timu i vozaču je da odluče koja je guma najbolja i kako je koristiti, ali generalno, tvrđa guma se koristi pri visokim temperaturama i na abrazivnim stazama poput Bahreina, dok se najmekše koriste na glatkim uličnim stazama poput Monaca.
Max Verstappen tokom obilne kiše u Brazilu 2024. godine
© Getty Images/Red Bull Content Pool
03
Mokra staza - kiša
Vožnja po kiši je jedan od najtežih izazova u Formuli 1, tako da su vozači koji su brzi na mokroj stazi definitivno posebno vješti. "Majstor za kišu" Max Verstappen je više puta dokazao svoju sposobnost u mokrim uslovima, posebno u São Paulu na Interlagosu.
Kao tinejdžer, Nizozemac je 2016. godine vozio spektakularno po kiši do samog vrha, zatim je izgubio pozicije nakon promjene istrošenih guma, a potom se probio sa 16 pozicije do trećeg mjesta u samo 14 krugova. Također je 2024. godine, u možda svom najboljem nastupu ikada, stigao sa 17. mjesta do pobjede u teškim uslovima obilne kiše u Brazilu.
Kada pada kiša, voda sprečava gume da ostvare optimalan kontakt s površinom staze, što može dovesti do akvaplaninga i izlijetanja bolida. Tada se koriste gume s kanalima, koje odvode vodu i omogućavaju prianjanje. Postoje dvije vrste: Intermediate gume (sa zelenom oznakom) i Wet gume (plava oznaka) za jaku kišu ili stajaću vodu.
Slick gume na bolidu Isacka Hadjara spremne za suhu utrku
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Intermediate gume na bolidu Maxa Verstappena
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Ali problem nije samo grip. Tu je i smanjena vidljivost, ne samo za bolide ispred, nego i zbog prskanja, odnosno vodenog spreja koje bolidi podižu i "bacaju" ka onim iza sebe. Novi bolidi su dizajnirani da smanje prskanje, ali preticanje po kiši i dalje ostaje ogroman izazov.
Kacige imaju vizire otporne na vodu s posebnim premazom, kako kiša ne bi ostajala na njima. Također, viziri štite vozače od sitnih krhotina.
Max Verstappen podiže vodeni sprej na pravcu staze Suzuka
© Getty Images/Red Bull Content Pool
04
Povremena kiša
F1 utrke mogu biti praćene kišom jednog vikenda...
© Getty Images/Red Bull Content Pool
... a sljedeći vikend može biti pakleno vruće. Tehnički test za timove...
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Ekstremno jaka kiša može dovesti do crvene zastave i prekida utrke, ali i povremena kiša predstavlja veliki izazov. Kako kiša slabi ili se staza suši, vozači i timovi moraju procijeniti kada preći na druge gume, wet, intermediate ili slick.
Prava odluka u toj tranzicijskoj fazi može donijeti veliki napredak na stazi. Tada strategija dolazi do izražaja, ali odluka je na timu koji se nalazi na pit wallu te na vozaču.
Max Verstappen prelazi s intermediate na slick gume
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Na Velikoj nagradi Kanade 2024. godine, vozači Haasa Kevin Magnussen i Nico Hülkenberg su se probili kroz poredak nakon što su startali na gumama za kišu, dok je ostatak grida koristio intermediate gume. Max je startao s druge pozicije, ali je već u prvoj fazi utrke prestigao Georgea Russella, koji je krenuo s pole positiona.
Lando Norris se u jednom trenutku našao ispred Nizozemca tako što je ranije otišao u boks, ali je Verstappen kasnije vratio vodstvo zahvaljujući dobro tempiranoj zamjeni guma tokom perioda Safety Cara. Na kraju je Max kontrolisao utrku do cilja i upisao svoju 60. pobjedu u Formuli 1.
S druge strane, Norris je izašao kao pobjednik na Velikoj nagradi Australije 2025. godine, kada je nepredvidiva kiša napravila haos na stazi Albert Park, tako da je nova sezona počela nizom sudara i incidenata.
Koliko je vruće u kokpitu F1 bolida?
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Brze činjenice… Zašto je u kokpitu F1 bolida tako vruće?
- Motor je iza kokpita i proizvodi ogromnu toplinu.
- Kočnice dostižu temperaturu do 1.000°C.
- Aerodinamički dizajn bolida usmjerava toplinu prema kokpitu.
- U kokpitu ima vrlo malo protoka zraka.
05
Vlažnost
Singapur je poznat po visokoj vlažnosti te predstavlja jedan od najtežih izazova u F1 kalendaru. Iako bolide vrućina i vlaga posebno ne pogađaju, to ipak uzima danak na drugoj ključnoj komponenti, a to su vozači. Tokom jedne uobičajene utrke za Veliku nagradu Singapura, vozači izgube tri do četiri kilograma tjelesne težine, što je otprilike četiri litra znoja.
Koliko je vruće u kokpitu F1 bolida?
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Uska i krivudava staza u Singapuru je ogroman fizički test za vozače
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Max Verstappen se pokušava rashladiti u Singapuru
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Super Max: Vožnja na velikim visinama je napornija za vozače
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Temperatura u kokpitu je oko 60°C, gotovo kao u sauni. Marina Bay je ulična staza s 23 zavoja (najviše u kalendaru) te konstantno opterećuje vozače, a dugi pravac pruža samo kratki predah. Ukratko, Singapur je poput sata boksa u sauni na rollercoasteru.
06
Ekstremna vrućina
Noćne utrke poput Singapura i Las Vegasa omogućavaju održavanje F1 spektakla u pustinjskim klimama nakon zalaska sunca, ali čak i tada su Saudijska Arabija i Katar donosili ekstremne temperature.
Na Lusailu 2023. godine, iako se vozilo noću, vrućina je bila tolika da je Logan Sargeant odustao zbog iscrpljenosti, Esteban Ocon je povraćao u kacigu, a Fernando Alonso je zadobio opekotine. Lance Stroll je rekao da je nakratko izgubio svijest za upravljačem. Sve je to ostalo u sjeni Verstappenove titule, njegovog trećeg naslova u nizu.
Verstappen na klizavom pijesku na Velikoj nagradi Nizozemske 2025. godine
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Pješčane oluje donijele su haos tokom F1 testiranja 2021. godine
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Pijesak
Pijesak je veoma loš za Formulu 1, stvara klizavu površinu, začepljuje usisnike zraka i općenito je vrlo neugodan za vozače. Jedina utrka za Veliku nagradu Maroka bila je jedna od najsmrtonosnijih u historiji, čak i prema standardima ranih godina šampionata, kada se sigurnosti posvećivalo mnogo manje pažnje.
Snažni obalni vjetrovi u Zandvoortu pokazali su Maxu Verstappenu divlju stranu Velike nagrade Nizozemske 2025. godine, dok su poplave raznijele još više pijeska i šljunka po stazi. Možda je najekstremniji primjer bio kada je pješčana oluja zaustavila predsezonska testiranja u Bahreinu. Srećom, bilo je to 2021. godine i svi su već nosili maske.
Zastave na tribinama na jakom vjetru u Zandvoortu
© Getty Images/Red Bull Content Pool
07
Vjetar
Vjetar je zapravo jedan od najpotcjenjenijih izazova tokom utrke Formule 1. Razlog za to je činjenica da se moderni F1 bolidi u velikoj mjeri oslanjaju na aerodinamiku, što znači da promjene brzine ili smjera vjetra mogu dramatično utjecati na sposobnost bolida da prianja uz stazu i ostane balansiran. Bočni vjetrovi mogu biti posebno nezgodni jer destabiliziraju bolide u brzim zavojima i prisiljavaju vozače da prilagođavaju svoje putanje.
Timovi pomno prate uslove vjetra tokom cijelog trkačkog vikenda, jer čak i male promjene mogu izmijeniti ponašanje bolida. Naprimjer, postavke koje savršeno funkcionišu u jednoj sesiji mogu djelovati potpuno drugačije kada se promijeni smjer vjetra, zbog čega je ova sila prirode stalni faktor u strategiji i performansama.
Loša vidljivost čini Zandvoort zahtjevnom stazom
© Getty Images/Red Bull Content Pool
08
Velika nadmorska visina
Na 2,2 kilometra iznad nivoa mora, staza Autódromo Hermanos Rodríguez se izdvaja u Formuli 1 kada je riječ o utrkivanju na velikoj nadmorskoj visini. U Mexico Cityju pritisak zraka je oko 20 posto niži, a zrak je 25 posto rjeđi nego na stazama koje se nalaze na nivou mora, poput onih u Miamiju ili Džedi.
To znači da vozači već ulažu znatno veći fizički napor i prije nego što naprave krug na stazi. Motor također mora raditi napornije jer dobija manje kisika za sagorijevanje. Iako moderni turbopunjači nadoknađuju veliki dio gubitka snage, motor i kočnice imaju manje zraka za hlađenje, zbog čega rade na višim temperaturama.
Sainz i Verstappen se utrkuju u Meksiku na velikoj nadmorskoj visini
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Timovi otvaraju kanale za hlađenje koliko god je moguće kako bi to nadoknadili. Još jedan faktor je taj što, zbog manje količine zraka koji prolazi kroz bolid, vozači zapravo ostvaruju povećanje brzine.
Međutim, cijena toga je smanjeno mehaničko prianjanje jer se oko aerodinamičkih komponenti kreće manje čestica zraka. Drugim riječima, bolidi su brži na pravcima, a nešto sporiji u zavojima.
Zbog toga ćete vidjeti bolide s maksimalno podešenim krilima kako bi stvarali što je moguće više potisne sile (downforce).
Max Verstappen vozi F1 bolid niz Streif u Austriji
© Philip Platzer/Red Bull Content Pool
09
Snijeg
Najhladnija utrka u historiji Formule 1 bila je Velika nagrada Kanade 1978. godine, u kojoj Gilles Villeneuve pobijedio na svojoj domaćoj utrci na temperaturi od 5 stepeni. Iako na Red Bull Ringu padao grad i susnježica, snijeg ipak neće predstavljati problem.
Međutim, 2016. godine je Verstappen vozio bolid Red Bull RB7 niz poznatu stazu Streif u Kitzbühelu u Austriji. Taj bolid je imao lance na gumama radi boljeg prianjanja, nakon što su se zimski šiljci pokazali kao neefikasni. Podnica i ovjes su podignuti na maksimalnu visinu, a zračni kanali su bili zatvoreni kako bi se spriječio ulazak snijega.
Čak i tada se prednje krilo vrlo brzo začepilo već pri prvom izlasku iz garaže pa se tim vratio kako bi dopunio rashladne tečnosti te dodatno podešavao postavke bolida. Na kraju su Max i tim izveli spektakularnu vožnju, koja osam godina kasnije i dalje impresionira.
15 min
Max Verstappen’s F1 show run in the snow
Max Verstappen drives a Formula One car around an iconic ski hill in Austria.
