F1
Koliko snage imaju bolidi Formule 1?
Najbolji svjetski vozači se još uvijek upoznaju s novom generacijom F1 bolida i njihovih motora. Koliko konjskih snaga vozači imaju na raspolaganju i šta to čini toliko ključnim?
Formula 1 je vrhunac autosporta, ne samo zato što se ovdje takmiče najbolji vozači na svijetu, već i zato što bolidi nisu isti. Svaki tim je u tehnološkoj borbi kako bi proizveo najbrži bolid. Razlog tome je što Formula 1 nije samo sport, već i poligon za testiranje osmišljen za konstruisanje boljih automobila za učesnike u cestovnom saobraćaju.
Svakih nekoliko godina Formula 1 mijenja svoja pravila kako bi uzdrmala konkurenciju i stimulisala inovacije. Za 2026. godinu, sportska organizacijska tijela FIA i F1 uveli su najveću promjenu pravila u historiji sporta kako bi timovi razvili čistije, brže i izdržljivije motore.
S obzirom da motori zauzimaju centralno mjesto, ukratko se osvrnimo na ove izuzetno važne pogonske jedinice i saznajmo kako smo došli do ovoga što imamo danas te kuda nas ovo putovanje vodi.
Verstappen preuzima vodstvo u Las Vegasu 2023. godine
© Getty Images/Red Bull Content Pool
01
Šta je konjska snaga?
Konjska snaga (HP) je mjerna jedinica za snagu, a uveo ju je škotski inženjer James Watt (1736. - 1819.) kako bi uporedio snagu parne mašine sa snagom konja, pri čemu jedan konj može podići 250 kg tereta na visinu od 30 cm u minuti. U F1 utrkama, konjske snage utječu na maksimalnu brzinu i ubrzanje bolida. Jednostavno rečeno, što više konjskih snaga, to je bolid brži.
Najnoviji F1 bolidi su hibridni, pri čemu polovinu svoje snage dobijaju iz motora s unutrašnjim sagorijevanjem (SUS), a drugu polovinu iz kinetičke energije. Zato je termin "pogonska jedinica" (PU) precizniji od pojma "motor", a konjske snage se često zamjenjuju kilovatima kao mjerom snage.
02
Utjecaj konjskih snaga na performanse F1 bolida
Da bi pobijedili na utrci Formule 1, vozači trebaju imati konkurentnu količinu konjskih snaga kada pritisnu papučicu gasa. Kada se performanse razlikuju u stotinkama sekunde, bolid koji ima manjak snage teško će pratiti ostale.
Iako je snaga ključna, ona nije jedini faktor. Aerodinamika je presudna za efikasne performanse. Bolidi Super Formule u Japanu imaju upola manje snage od F1 bolida, ali zahvaljujući velikoj količini downforcea mogu dostići maksimalne brzine od oko 320 km/h.
F1 bolidi imaju odličan grip
© Getty Images / Red Bull Content Pool
A tu je i faktor vozača. Vrhunski vozač poput Maxa Verstappena može maksimizirati performanse tako što će iskoristiti prilike kada se ukažu. Pobjeda na Velikoj nagradi Japana 2025. godine ubraja se među njegove najbolje. Iako nije imao najbrži bolid, uspio je izvući maksimum iz njega na stazi, zadržati vodstvo i trijumfovati u utrci.
03
Evolucija konjskih snaga u bolidima Formule 1
Regulative za motore kontinuirano su se razvijale tokom više od 75 godina postojanja Formule 1, balansirajući snagu, efikasnost i održivost. Prve dvije sezone šampionata Formule 1 održane 1950. i 1951. godine protekle su u dominaciji Alfe Romeo, čiji je model 158/159 Alfetta pokretao 1,5-litarski motor s osam cilindara i kompresorom, koji je razvijao 350 KS.
Petnaest godina kasnije, 3,0-litarski V8 Ford Cosworth DFV motor bio je ogroman korak naprijed. Pobijedio je na svojoj prvoj utrci Formule 1 na Velikoj nagradi Nizozemske, koja je vožena 1967. godine u Zandvoortu. Ovaj moćni motor upisao je ukupno 155 pobjeda i 12 titula te je ostao u upotrebi u Formuli 1 još narednih 15 godina.
Ford-Cosworth DFV je predstavljao pouzdanu "plug-and-play" pogonsku jedinicu, koja je omogućavala timovima kao što su Lotus, McLaren, Matra/Tyrrell i Williams da nastupaju na utrkama i osvajaju titule. Iako je mogao dostići samo 400 KS, njegov dizajn postavio je temelje za turbo motore koji su kasnije omogućili povećanje snage na više od 1.000 KS.
Tim Racing Bulls također koristi motore Red Bull Ford Powertrainsa
© Getty Images/Red Bull Content Pool
04
Ulazak Formule 1 u turbo eru
Renault je prvi uveo turbopunjače za svoje motore krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ali su bile potrebne gotovo dvije pune sezone da savladaju tu tehnologiju. Kada su to uspjeli, rezultat je bio spektakularan, Jean-Pierre Jabouille je pobijedio na utrci za Veliku nagradu Francuske (francuski vozač, bolid, motor i gume), dok je njegov timski kolega René Arnoux zauzeo treće mjesto nakon legendarne borbe s Gillesom Villeneuveom iz Ferrarija.
Turbopunjači su povećali snagu motora na 1.000 KS, ali su imali kašnjenje u odzivu (lag), što je činilo bolide nepredvidivim. Zbog sigurnosnih razloga, turbo era osamdesetih bila je kratkog vijeka, međutim, vremenom su atmosferski motori smanjili jaz u odnosu na turbo motore, tako da su do 2005. godine razvijali više od 900 KS.
Do uvođenja novih pravila za 2026. godinu, pogonsku jedinicu F1 bolida činio je 1,6-litarski turbo V6 motor s prečnikom cilindra od 80 mm i hodom klipa od 53 mm, kao i dva dva elektromotora, MGU-K i MGU-H.
MGU-K je dodavao 160 KS, dok je MGU-H upravljao turbopunjačem. Sam motor s klipovima razvijao je otprilike 840 KS, značajno povećavajući efikasnost i ukupne performanse bolida.
Snaga se prenosi na stražnje točkove
© Getty Images/Red Bull Content Pool
05
Manje je ljepše
Formulu 1 pokreće razvoj motora za stvarni svijet. Utjecaj fosilnih goriva na okoliš i nestajanje resursa uz globalnu finansijsku krizu, doveli su do uvođenja novog seta pravila koja su poticala razvoj manjih i ekonomičnijih pogonskih jedinica, a koje ipak mogu razviti više od 1.000 KS.
Od 2014. godine, Formula 1 koristi najefikasnije motore na svijetu, ponovo je uvela turbo punjače i sofisticiranu hibridnu tehnologiju kako bi snaga dostigla više od 1.000 KS. S polovinom od veličine moćnog Ford-Cosworth DFV motora, pogonske jedinice koje su se koristile od 2014. do 2025. imale su dva sistema za povrat energije – jedan koji radi na kinetičkoj energiji, a drugi koji reciklira energiju iz topline. Hibridne jedinice proizvodile su dodatnih 120 kW električne energije, što je omogućavalo preticanje ili odbranu pozicije na stazi.
Pravila Formule 1 za 2026. godinu koriste hibridnu tehnologiju kako bi se poboljšale te brojke, pri čemu hibridna jedinica proizvodi 50 posto snage, a motor s unutrašnjim sagorijevanje (SUS) troši znatno manje goriva.
Tim Oracle Red Bull Racing u fabrici u Milton Keynesu
© Getty Images/Red Bull Content Pool
06
Šta je novo kod pogonskih jedinica za 2026. godinu?
Broj proizvođača koji proizvode F1 motore skoro se udvostručio zahvaljujući Red Bull‑Ford Powertrainsu i Audiju, koji su se pridružili Ferrariju, Mercedesu i Hondi, a očekuje se i da će Cadillac početi proizvoditi vlastite pogonske jedinice 2029. godine.
Nestao je MGU-H (Motor Generator Unit - Heat) pokretan toplinom, a zamijenio ga je sofisticirani električni motor koji proizvodi snagu iz kinetičke energije MGU‑K (Motor Generator Unit – Kinetic). Ovaj generator je povezan s radilicom i pretvara kinetičku energiju u električnu, skupljajući energiju kada bolid usporava i pružajući dodatnu snagu pogonu prilikom ubrzavanja.
Nova funkcija je "super clipping", gdje MGU‑K proizvodi energiju čak i dok vozač još drži papučicu gasa. Super clipping ne može potpuno napuniti bateriju, ali će omogućiti vozačima da voze bez potrebe da mijenjaju svoj stil vožnje kako bi usporili za punjenje baterije, istovremeno poboljšavajući ekonomičnost goriva.
Verstappen u bolidu RB21 iz 2025. godine
© Getty Images/Red Bull Content Pool
Verstappen u bolidu RB22 za 2026. godinu
© Getty Images/Red Bull Content Pool
07
Zašto je Formula promijenila pravila i regulative?
Prije svega, razlog je bio što su sve ekipe “razbile formulu” i gotovo nije bilo razlike u performansama bolida. Potisak (downforce) je bio toliko visok da su vozači mogli savladavati najzahtjevnije zavoje poput Eau Rouge na stazi Spa bez usporavanja. U 2025. godini, razlika između bolida na stazi bila je oko 1,4 sekunde.
Na Velikoj nagradi Italije, četiri najbolja bolida su ciljem prošla unutar 0,4 sekunde jedan od drugog. U 2026. godini, razlike su znatno veće. U kvalifikacijama u Kini, vrijeme kruga Kimija Antonellija za pole position iznosilo je 1:32.064, dok je najbolji krug Sergija Péreza u Cadillacu bio 1:36.906. To je razlika od 4,842 sekunde u jednom krugu.
Formula 1 je prije svega fokusirana na tehnološke inovacije, a jedan od pogleda na trenutni set pravila jeste da se ona fokusiraju na razvoj najučinkovitije MGU‑K jedinice, koja će se na kraju prilagoditi i koristiti na cestama. Na primjer, Ford nudi dvije hibridne opcije za svoj model Kuga/Escape, plug-in jedinicu koju možete napuniti i koja poboljšava performanse te verziju koja prikuplja energiju iz kinetičke energije u svrhu poboljšanja ekonomičnosti potrošnje goriva.
Max Verstappen vozi prema zavoju Eau Rouge na stazi Spa-Francorchamps
© Getty Images / Red Bull Content Pool
Mercedes je decenijama razvijao pobjedničke trkačke motore i prvobitno je omogućio McLarenu da dođe do dvije titule vozača 1998. i 1999. godine, a također je među prvima počeo favorizirati snažne pogonske jedinice. Kako ova ekipa snabdijeva još tri tima, to znači da Mercedes ima dvostruko više motora na stazi, a samim tim i dvostruko više podataka i povratnih informacija koje može koristiti za razvoj tehnologije.
Ali, i ostali timovi će raditi na tome da "otključaju" više snage. Startovi Ferrarija na utrkama već su najbolji, dok se pogonske jedinice Red Bull‑Forda i novajlije Audija također čine itakako sposobnim. Međutim, razlike u performansama će se smanjivati, samo je pitanje vremena.
08
Kako se konjske snage u Formuli 1 porede s drugim šampionatima?
Konjske snage su samo dio priče, jer je svaki automobil dizajniran za performanse u određenom okruženju. Reli automobilima je potrebno veliko ubrzanje, a ne velike maksimalne brzine, dok rally-raid vozilima treba mali obrtni moment za prelazak preko stijena i pješčanih dina. U NASCAR-u i IndyCaru, vozači drže papučicu gasa "do poda" kako bi postigli velike brzine na ovalima. F1 bolidima su potrebni impresivno ubrzanje i velika maksimalna brzina kako bi savladali namjenski izgrađene staze i ulične staze.
Mattias Ekström u Ford Raptoru T1+
© Kin Marcin / Red Bull Content Pool
Poređenje snage različitih vozila
Namjena
Vozilo
Gdje se motor koristi
Motor
Turbopunjač
Hibrid
Snaga
Maksimalna brzina
Porodični automobil
Ford Kuga/Escape
Javni putevi
2,5-litarski četverocilindrični
Ne
Hibrid (FHEV) ili plug-in hibrid (PHEV)
190 KS/142 kW (FHEV)
201 km/h
WRC
Ford Puma Hybrid Rally1
Asfalt, šljunak i zemlja
1,6-litarski hibrid
Da
Da
Više od 500 KS/više od 273 kW
193 km/h
WR2C
Ford Raptor T1+
Zemlja, pijesak i kamenje
5.0-litarski V8
Ne
Ne
400 KS/300 kW
180 km/h
Super Formula
Dallara SF23
Staze za utrke
2,0-litarski turbo I4
Da
Ne
550 KS/ 410 kW
320 km/h
NASCAR
Ford Mustang
Ovali
5,0-litarski V8
Ne
Ne
700 KS/ 552kW
320 km/h
IndyCar
Dallara DW12
Ovali i ulične staze
2,2-litrarski V6 hibrid
Da
Da – jedinica za povrat energije (ERU)
750 KS/559 kW
386 km/h
Formula 1
Oracle-Red Bull Racing RB22
Namjenske i ulične staze
Red Bull-Ford DM01 1,6-litarski V6
Da
Da – MGU-K
Više od 1.000 KS/745 kW
370 km/h
